Oralna higijena usta i zuba kod djece predstavlja jednu od najznačajnijih mjera za očuvanje i unapređenje oralnog zdravlja. Higijena zuba kod najmlađih je tema koja roditelje često brine. Kada početi sa pranjem zuba, da li je važno detaljno pranje mliječnih zuba, da li su dovoljni samo četkica i pasta, koja tehnika je najbolja, su samo neka pitanja koja često čujemo. Na njih, za „Moj doktor”, odgovara stomatolog dr Goran Nedović.
Šta je pravilna higijena zuba i kada početi sa njom?
– Higijena usta i zuba podrazumijeva vođenje računa o zdravlju vaših zuba kao i usne šupljine generalno. Redovne kontrole kod stomatologa, održavanje usne šupljine, zuba i oralne sluzokože čistim i bez naslaga, umnogome doprinosi zdravlju ovog dijela tijela i organa. Jer su i zubi organi ljudskog tijela koji imaju svoju inervaciju i krvne kapilare koji ih ishranjuju. Kada dođe do „kvara” zuba i kompromitacije zubne pulpe bakterijama, nastaje bol i upalni procesi u zubu i kosti oko njega. Sa higijenom treba početi u ranom djetinjstvu, čak i dok nisu iznikli prvi zubi. Tada se bebi održavaju usta i sluznica alveolarnih nastavaka gornje i donje vilice čistim i bez naslaga i ostataka hrane, čime doprinosimo smanjenju povoljnih uslova za nakupljanje bakterija koje mogu naškoditi usnoj šupljini, a kasnije i samim zubima.
Da li je za higijenu zuba i usta dovoljna četkica i pasta za zube? Čime još održavati higijenu?
– Četkica i pasta za zube su osnovni za održavanje higijene, ali nijesu jedini i sami po sebi dovoljni, jer vlakna četkice ne mogu doprijeti do mjesta između zuba i očistiti sve nečistoće i ostatke hrane koju konzumiramo. Zato pored četkice, za higijenu je neophodan i konac za zube kojim čistimo interdentalne prostore. Preporučuju se i neke vodice za ispiranje zuba koje u sebi imaju određeni postotak fluora koji pomaže u zaštiti zuba. Takođe je poželjan i Waterpik, uređaj koji pod određenim mlazom vode otklanja nečistoću sa zuba i prostora između zuba.
Koja tehnika pranja zuba je dobra za najmlađe?
– Pravilna tehnika pranja zuba je takođe veoma važna i u ordinaciji uvijek obučavamo naše male pacijente kako da peru zube, obično nekim slikovitim objašnjenjima, da bi im to bilo što jasnije i da bismo spriječili eventualno povrjeđivanje desni i oralne sluznice grubim potezima četkice. Uglavnom ordinacije imaju već pripremljene ilustracije na kojima je sve slikovito objašnjeno. U suštini, pranje zuba treba da traje od 3 do 5 minuta, da se pranjem obuhvate sve površine zuba i jedne i druge vilice i da pokreti četkice budu pravilni, uvijek usmjereni od desni ka vrhovima zuba.
Redovne kontrole stomatologu više nijesu obaveza po vaspitnim ustanovama već se sprovode isključivo prema potrebi. Koliko je to pogrešno?
– Nažalost, trenutna situacija u zdravstvu kod nas je takva da su ukinute stomatološke abulante koje su bile u školama i vrtićima i koje su imale izuzetan značaj u evidenciji i kontroli zdravlja zuba kod naše najmlađe populacije. Trenutno se radi na tome da se one opet vrate. Kontrole su veoma važne, naročito kod djece, gdje imamo konstantnu promjenu stanja u ustima, koje je pored ostalog uzrokovano i smjenom zuba u periodu od pete i šeste godine pa do 13, 14. godine. U tom periodu pratimo da li je pravilan rast i razvoj vilica, zuba i zubnih lukova i tada možemo intervenisati na vrijeme da ispravimo eventualne nedostatke i nepravilnosti.
Električna ili obična četkica? Kako ustvari biramo četkice za mliječne, a kako za stalne zube?
– U poslednje vrijeme tržište je preplavljeno raznim vrstama i oblicima četkica za zube, kako klasičnih, tako i električnih. Pravilnim odabirom i jedna i druga vrsta su dobre i korisne, samo treba odabrati odgovarajuću veličinu glave četkice, da nije prevelika ili premala i da vlakna četkice mogu doprijeti do svakog zuba u ustima. Takođe je važna i tvrdoća četkice, odnosno vlakana. Ne treba biti previše čvrsta da ne bismo pranjem oštetili sluznicu usne duplje. Takođe, ni previše mekana četkica nije dobra jer ne uspijeva da otkloni sve nečistoće sa površina zuba. Neka srednje čvrsta četkica je optimalna. Što se tiče dječjih četkica, za mliječne zube i mješovitu denticiju, postoje njima prilagođene koje su i iscrtane raznim crtanim junacima, da bi djeci bile interesantnije i prihvatljivije.
Koje su najčešće bolesti zuba koje se javljaju kod djece? Mogu li se oni higijenom prevenirati?
– Najčešće oboljenje zuba kod djece je zubni karijes i umnogome se njegovo prisustvo može prevenirati pravilnim održavanjem oralne higijene, tako što se redovnim pranjem zuba i usta otklanjaju naslage i ostaci hrane koji predstavljaju pogodno tlo za bakterije koje uzrokuju karijes zuba.
Mogu li se kvarovi i karijes javiti pored redovne higijene i od čega to zavisi?
– Uzroci stvaranja zubnog karijesa su raznoliki i etiološki faktori su mnogobrojni. Umnogome zavisi od životnih navika svakog pojedinca, vrste hrane koja se unosi, konzumacije veće i češće količine citrusnog voća, gaziranih pića, sastava pljuvačke svakog pojedinca, kao i samog rasporeda zuba u ustima i sposobnosti samočišćenja istih. Činjenica je da se redovnom i pravilnom higijenom, kao i redovnim kontrolama i posjetama stomatologu, pojava karijesa može svesti na minimum ili se čak u potpunosti izgubiti.
Da li se kvar zuba može iskomplikovati i prenijeti na ostale organe?
–„Kvar” zuba ili karijes može napredovati kroz slojeve zuba i zahvatiti zubnu pulpu, gdje dolazi do upale zubnog živca i krvnih kapilara koji se nalaze u njoj (pulpitis), a odatle se upala može prenijeti i na okolnu kost vilice u kojoj se zub nalazi izazivajući još veće probleme i kontaminaciju bakterijama određene regije ili čak čitavog organizma. Zato ne treba čekati i odlagati liječenje oboljelog zuba već treba pristupiti njegovom liječenju i sanaciji u što kraćem vremenskom roku.
U.S.

---